Prehrana i priprema za trudnoću

Pravilna nutritivna potpora ima veliku važnost za zdravlje majke i budućeg djeteta, ne samo u fazi trudnoće, već i nakon nje. Ona je jedan od preduvjeta za zdravu trudnoću bez komplikacija, pravilan rast i razvoj ploda, te porod zdravog novorođenčeta. Također osigurava brži oporavak majke nakon poroda, te očuvanje zdravlja tijekom trudnoće i dojenja.

Razmišljanje o pravilnoj prehrani treba početi i prije začeća - prakticiranjem zdravih životnih navika i pravilne prehrane buduće majke, ali i budućeg oca. Medicinski gledano, trudnoća počinje danom oplodnje i traje do poroda. U tom prvom razdoblju, kad žena još i nije svjesna svoje trudnoće, započinje izrazito brzo umnožavanje i rast stanica, a s time i razvoj organa budućeg djeteta. Hranjive tvari potrebne za ovakav brzi rast i razvoj ovise majčinoj prehrani. Jedna od poznatijih pravilnih prehrana koja se preporuča i trudnicama je upravo Mediteranska prehrana, koja je bogata povrćem, ribom, mahunarkama, zdravim mastima, integralnim žitaricama i fermentiranim mliječnim proizvodima, uz ograničenu uporabu brze hrane i rafiniranog šećera.

U ovom članku navest ćemo par primjera kritičnih perioda u rastu i razvoju stanica ploda u kojem hranjive tvari, ali i toksini mogu izazvati nepovratne učinke na plod i ključne nutrijente za žene koje se pripremaju za trudnoću i tijekom trudnoće.

Primjer 1. Fetalno programiranje

Kritičan period za razvoj β-stanica gušterače (proizvode inzulin) je krajem prvog trimestra. Dokazano je da su dojenčadi majki koje su u tom vremenu gladovale imale značajno manji broj β-stanica gušterače i manju porođajnu masu, što je kasnije povezano sa inzulinskom rezistencijom. Utjecaj prehrane u fetalnom dobu povezano sa bolestima u odrasloj dobi (npr. kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, metabolički sindrom) naziva se fetalno programiranje.



Primjer 2. Nedostatak vitamina B-kompleksa

U prvom trimestru povećana je potreba za svim vitaminima, no u prvom redu su tu od najvećeg značenja vitamin B9 (folna kiselina) i vitamin B6.

Vitamin B9

Danas se zna da je jedan od ključnih faktora pravilnog razvoja neuralne cijevi vitamin B9 (folna kiselina). Neuralna cijev je početna struktura mozga i leđne moždine, a najčešći defekti neuralne cijevi nastaju zbog manjka folne kiseline u majčinoj prehrani, čime se dovodi do nepravilnog zatvaranja neuralne cijevi. Takva stanja nazivaju se Spina Bifida. Kritičan period u razvoju neuralne cijevi je od 17.-30. tjedna gestacije.


Tjedni gestacije koji pokazuju zatvaranje neuralne cijevi.

Manjak folne kiseline također može dovesti do rascjepa usne i nepca (orofacijalni rascjep). To se događa između 6. i 9. tjedna trudnoće. Ova malformacija ostavlja posljedice na govor, sluh, izgled i psihu pojedinca, veliki izazov za roditelje je hranjenje dojenčeda. Liječenje uključuje kirurški zahvat nakon trećeg mjeseca života. Međutim, čak i kada se stanje kirurški ispravi, komplikacije poput perzistentnih upala uha, oštećenja govora i deformiteta lica često ostaju. Na slici dolje je prikaz tipova rascjepa usta i nepca.



Uz defekte neuralne cijevi i orofacijalne rascjepe, manjak folne kiseline može uzrokovati prijevremeni porođaj, smanjenu porođajnu masu i preeklampsiju.

Preporuka:

  • Ženama reproduktivne dobi (bez obzira planiraju li trudnoću ili ne) preporuča se kroz pravilnu prehranu dnevno unositi 400 μg/dan folne kiseline. Obično je pravilna i raznolika prehrana sa što manje procesirane hrane zadovoljavajuća za te potrebe.

  • Ženama koje se pripremaju za trudnoću, a osobito ako su prije koristile oralnu hormonsku kontracepciju (smanjuju apsorpciju folne kiseline) preporuča se uzimanje dodatnih 400 μg/dan folne kiseline kroz suplemente 3-6 mjeseci prije trudnoće.


U ovom odlomku nabrojat ćemo ključne nutrijente u trudnoći, te zašto su nam važni.

  • Omega-3 masne kiseline - imaju snažan učinak na stvaranje zdravih stanica, funkcioniranje hormonskog sustava, ravnotežu imunološkog sustava, te u održavanju trudnoće. Studije pokazuju utjecaj i na mušku plodnost tako da poboljšavaju broj, pokretljivost i morfologiju spermija.

  • Vitamin D - proizvodi se u koži izlaganjem suncu, te ga se može unositi suplementima. Malo je hrane koja sadrži vitamin D (npr. masna riba ili gljive uzgojene na suncu). Optimalne razine povezane su sa poboljšanom kvalitetom i količinom spermija. Za žene je dokazano da dovoljno vitamina D pomaže u održavanju trudnoće i povezano je sa boljim rezultatima medicinski potpomognute oplodnje.

  • Cink - se smatra jednim od najvažnijih hranjivih sastojaka za plodnost. Kod žena je važan za proizvodnju zrelih jajašca sposobnih za oplodnju, održavanja odgovarajuće razine folikularne tekućine, zdravlje maternice i regulaciju hormona. Kod muškaraca je ključan za proizvodnju spreme, dovoljan broj, pokretljivost i kvalitetu spermija.

  • Selen - antioksidans koji pomaže zaštiti od kromosomskog oštećenja ploda, pomaže regulaciji rada štitnjače i imunološkog sustava, podržava razvoj zdravih folikula. Niske razine povezane su sa ponavljajućim pobačajima. Kritičan je za stvaranje i pokretljivost sperme. Važno je ne uzimati previše selena, jer su visoke doze toksične.

  • Jod - potreban je za sintezu hormona štitnjače. Nedostatak maternalnog joda tijekom trudnoće može rezultirati povećanjem štitne žlijezde, razvojem gušavosti i hipotireoze, ali i poremećajima u razvoju mozga ploda.

  • Željezo - anemija je najčešća komplikacija povezana s prehranom tijekom trudnoće. Procjenjuje se da 2 - 4% trudnica pate od slabokrvnosti, a u većini slučajeva je to zbog nedostatka prehrambenog željeza. Preporuka je provjeriti razinu hemoglobina žene prije zašeća ili u prvom trimestru. Ukoliko je potrebna suplementacija, uzimati željezo u kombinaciji sa vitaminom C, radi bolje apsorpcije željeza u organizam.

  • Vitamin C - pomaže u zaštiti sperme, poboljšava njezinu kvalitetu i sprječava sljepljivanje spermija. U žena sa PCOS može pomoći u regulaciji ciklusa.

  • Vitamin E - djeluje s vitaminom C u zaštiti kvalitete jajašca i sperme. Izvori su sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, avokado, rajčica, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, blitva, list cikle, list korabe itd.). Vitamin E ima svojstvo razrjeđivanja krvi, stoga se NE smije uzimati kao suplement kod osoba koje koriste sredstva za razrjeđivanje krvi (heparin).


Prije odluke o suplementaciji potrebno je konzultirati vašeg liječnika i/ili nutricionista , te u dogovoru s njima napraviti testiranja na neke od ključnih hranjivih tvari. Također, izbjegavajte uzimanje bilo kakvih biljnih preparata prije konzultacije sa liječnikom. U našoj poliklinici možete nam se s povjerenjem obratiti za konzultacije sa našom dr. Jerbić, nutricionisticom Ivanom Domislović, te učiniti potrebne nalaze krvi.


Ivana Domislović, dipl.ing. univ.spec.nutricionist

Previous
Previous

Prevencija opstipacije prehranom

Next
Next

Kako izgleda nutricionistički pregled?